Tijekom obrazovanja Wellness terapeuta i Masera uči se Anatomija, fiziologija, te upoznavaju bolesti i ozljede mekih tkiva.
Poseban naglasak je na učenju lokomotornog ili koštano mišićnog sustava, koji čovjeku omogućava kretanje a sastoji od kostiju, zglobova i mišića. Osim navedenih struktura uz mišiće, fascije, ligamenti i tetive spadaju u meka tkiva i u ovom ćemo tekstu upoznati osnovne anatomije, funkcije, poremećaje i ozljede mekih tkiva.
Mišići
Mišići za kretanje građeni su od poprečno prugastih mišićnih vlakana i rade pod utjecajem naše volje. Osnovna jedinica skeletnog mišića je mišićno vlakno, čija dužina varira od par milimetara do nekoliko centimetara. Mišićno vlakno sadrži mišićna vlakanca ili miofibrile, koja omogućuju osnovno svojstvo mišića, sposobnost skraćivanja ili kontraktilnost. Mišićna vlakna formiraju snopiće i snopove koje povezuju i oblažu vezivne ovojnice. Snopićima se kroz kapilare dostavlja kisik i hrana za oporavak, a odnosi ugljikov dioksid i štetne tvari.
Zdravstveni poremećaji i ozljede mišića mogu biti spazam, miogeloza, upala mišića, istegnuće, puknuće (ruptura) i nagnječenje mišića. Spazam, miogeloza i upala mišića nastaju zbog sjedalačkog načina života ili nekretanja, prekomjernog vježbanja, teškog rada i previše stresa. Nagnječenje nastaje zbog jakog udarca u mišić, a istegnuće i puknuće nastaju kao posljedica snažnih kontrakcija iznad praga elastičnosti mišića – tada pucaju mišićna vlakna ili njihove ovojnice. Manji broj puknutih vlakana znači blaži oblik istegnuća za čiji oporavak treba dva do tri tjedna smanjene aktivnosti, dok je puknuće svih vlakana u mišiću ruptura koju često treba sanirati operacijom, a oporavak traje nekoliko mjeseci.
Masažom, vježbama opuštanja – pomažemo mišićima da se oporave – opuštamo mišiće, uklanjamo bolove i spazam. Vježbama snage i redovitim istezanjem jačamo mišiće i oni mogu podnijeti veću silu prije nego dođe do poremećaja i ozljede. Isto tako, ako do ozljede dođe, jači će se mišić prije oporaviti.
Fascije
Fascija je meko vezivno tkivo koje obavija naše kosti, mišiće, organe, živce, krvne žile i sve unutarnje organe. Neaktivnost ili pretjerana aktivnost mišića, može dugoročno utjecati na mišiće u smislu grčenja i skraćivanja te nastajanja sitnih mikrotrauma i ožiljkastog tkiva.
Kako bi se mišići zaštitili, postoji fascija. Fascija se, zbog svoje zaštitne uloge, počinje skraćivati i zadebljana je pri izlaganju stresu. Ponekad se vlakna i fascija kontrahiraju toliko jako da formiraju takozvanu „trigger točku“ koja se manifestira kao bolno mjesto koje je potrebno opustiti. Oko spomenute točke nakupljaju se štetne tvari međustaničnog prostora, što posljedično smanjuje učinkovitost rada mišića. Samim time i pokret je ograničen, a to potencijalno može uzrokovati bol i neželjenu ozljedu.
Fascija pohranjuje emocije. Svi znamo da se, kada smo pod stresom, javljaju velike napetosti područja ramena, vrata, glavobolje, ali i smetnje s probavom, bolovi u želucu i slično. Upravo to je ”pohranjivanje” stresa. Nagomilavanje stresa uzrokuje također bolove u mišićima ali i razne bolesti
Kao što je već spomenuto, sama kontrakcija fascije odvija se kao odgovor na stres ( fizički i psihički) te je nije moguće voljno aktivirati. Kako bi se minimizirao rizik od ozljede, fasciju je potrebno dovesti u prvotno stanje koje se može postići specijalnom tehnikom miofascijalnog opuštanja
Tetive
Vezivne ovojnice mišićnih vlakana i snopova skupljaju se u čvrsti snop vezivnih vlakana koja tvore tetivu, polazni i završni dio mišića koji se hvata na kost. Tetiva djelovanje mišićne kontrakcije prenosi na kost i tako omogućuje obavljanje pokreta. Ako je mišić snažan, mjesto na kosti gdje se tetiva hvata je izbočeno u greben ili kvrgu.
Pojedini mišići imaju dvije ili više polazišnih tetiva i jednu završnu, pa govorimo o dvoglavom ( biceps ), troglavom ( triceps ) ili četveroglavom ( quadriceps ) mišiću. Jedna ili više tetiva može biti i u sredini mišića, pa govorimo o dvotrbušastom ili višetrbušastom mišiću ( npr. ravni trbušni mišić ). Mišić može prelaziti i djelovati na jedan ili više zglobova, pa razlikujemo jednozglobne, dvozglobne i višezglobne mišiće.
U ozljedama tetive razlikujemo upale, istegnuća i puknuća. Upale nastaju zbog pretjeranog naprezanja određene tetive i s time se mi trkači često susrećemo – tu spadaju upale Ahilove tetive. Istegnuće tetive je zapravo djelomično puknuće koje se može liječiti, a potpuno puknuće može dovesti do trajnih problema s kretanjem. Zbog male prokrvljenosti, oporavak ozlijeđene tetive traje dugo. Uz mirovanje i fizikalnu terapiju, u liječenju ozlijeđenih tetiva puno može pomoći led.
Ligamenti
Zadnji, no ne i najmanje važni, su nam ligamenti. Oni su meko tkivo koje povezuje kosti s kostima i na taj način stabiliziraju zglobove. Kao i tetive, građeni su od kolagena i elastina, s tim da je elastina puno manje nego u tetivama – razlog je to što ligamenti sprječavaju neželjene pokrete.
Slično kao i u mišića i tetiva – ozljede ligamenata su istegnuća i rupture. Iako su ligamenti jaki i čvrsti po prirodi, iznenadne sile mogu izazvati pojavu puknuća vlakana, a vjerujem da smo se svi bar jednom sreli s tim („joj, iskrenuo sam nogu!“). Težina ozljede ovisi o tome u kojoj su mjeri vlakna rastrgana. Zbog malog dotoka krvi u ligamente, rupture ponekad postaju trajno oštećenje koje može završiti i njihovim uklanjanjem.
Tijekom oporavka ozlijeđenog ligamenta treba posvetiti pažnju jačanju okolnih mišića kako bi zglob bio što stabilniji i sigurniji. Osim toga, vježbe propriocepcije odličan su način za sprječavanje ozljeda ligamenata jer njima radimo na boljem osvješćivanju o položaju tijela.
O Anatomiji i fiziologiji koštano mišićnog sustava na programu obrazovanja za Wellness terapeuta i masera u Učilištu Lovran – medical wellness akademiji naučit ćete opširnije o građi i funkciji ljudskog organizma kao i o znakovima osnovnih bolesti koštano mišićnog sustava kako bi sa stručnim znanjem i kompetentno provodili usluge više vrsta masaža.
Jelica Popić,dr.med., ravanteljica Učilišta Lovran
Podijelite s prijateljima
