Stres je danas glavni uzročnik tjeskobe i depresije, pa se procjenjuje da će do 2020. godine depresija postati druga bolest po rasprostranjenosti među ljudima.
Preko 80% radnika je pod stresom na radnome mjestu, 60% završava radni dan s napetim ili bolnim vratom i ramenim mišićima, preko 30% osoba pati od poremećaja u spavanju radi stresa. Svako 33. dijete pati od kliničke depresije. U posljednjih 15 godina broj depresivnih osoba se u SAD-u udvostručio i većina je pod terapijom antidepresivima. Zadnjih godina djelotvornom terapijom protiv depresije (i epilepsije) pokazala se ugradnja stimulatora Nervusa vagusa u tijelo pacijenta.
NERVUS VAGUS
Stimulacija tog 10-og kranijalno živca je ključna za borbu protiv depresije. Vagus ulazi u moždano deblo i dijeli se na tzv. gornji koji stimulira hipotalamus što djeluje na kortex (moždanu koru) koji je odgovoran za proces razmišljanja, i donji dio vagusa koji ide u limbički sistem (emocionalni mozak) pa time utiče na naše razmišljanje, razumijevanje i osjećaje. Hipotalamus brine o prehranjivanju, borbi, bijegu, tjelesnoj temperaturi, osjetu žeđi tj. o vitalnim životnim funkcijama. Nervus vagus radi dobro kada osoba nije u stresnom stanju, čim se stres pojavi vagus prestaje s radom.
Većina nas je primijetila da u napetosti pred putovanjem, ispitom i sličnim situacijama doživljavamo poremećaj probave; to je zbog toga što je vagus prestao sa radom. On se uključuje kada čujemo ugodnu muziku, kada nam netko upućuje lijepe riječi, kada smo opušteni i zadovoljni.
Podijelite s prijateljima