cijevno disanje 1

Cijevno disanje- prirodni antidepresiv 2. dio

Stres  je danas glavni uzročnik tjeskobe i depresije, pa se procjenjuje da će do 2020. godine depresija postati druga bolest po rasprostranjenosti među ljudima.

U prvom dijelu teksta o Cijevnom disanju, rečeno je kako stimulacija 10-og kranijalno živca  ključna za borbu protiv depresije. Naime, nervus vagus kontrolira opušteno stanje organizma putem prijenosnika (transmitera) acetilholina. Njegova stimulacija s ugrađenim aparatićem u SAD-u se koristi od 1997. godine za epileptičare i kod liječenja kliničke depresije u slučajevima kada lijekovi ne djeluju. Međutim, taj aparatić sličan pejsmejkeru kirurški se (što znači relativno agresivno) implantira u prsa pacijenta.

DISANJE I STRES

No, stimulacija nervusa vagusa se može postići i nečim što se zove „Manevri Vagusa“: zadržavanje daha nekoliko sekundi, uranjanjem lica u hladnu vodu, oštrim kašljanjem ili zatezanjem trbušnih mišića (pacijenti sa tahikardijom podučavaju se za izvođenje tih Manevara za održavanje pravilnog kucanja srca).

Lijevi i desni vagus spuštaju se u vrat između trahee i ezofagusa. To je važno naglasiti jer se u toj zoni može kvalitetno stimulirati određenim vježbama disanja; stimulacija vagusa djeluje na kortex što izaziva tzv. senzoričko- motorički ritam (SMR) što je povezano sa stanjem opuštene budnosti i poboljšanjem probave, spavanja, memorije… Vježbe disanja koje stimuliraju vagus smanjuju djelovanje simpatičkog autonomnog živčanog sustava koji je odgovoran da u stresnoj situaciji potakne naš organizam na prirodnu reakciju: bijeg, borbu i sl.(ubrzano kucanje srca,  mobilizacija energije, ubrzanje disanja, temperature i krvnog tlaka), a pobuđuje rad parasimpatičkog sustava koji djeluje suprotno od simpatičkog: usporava disanje, sužava zjenice, snižava krvni tlak, ubrzava rad probavnog sustava, usporava otkucaje srca i potiče funkcioniranje imunološkog sustava.

Pozitivni efekti na vagus pri vježbama disanja dešavaju se kod izdaha: puls se smanjuje i vagus postaje aktivan. Plitko i ubrzano disanje ga ne stimulira jer je aktivnost prekratka. Usporavanjem udaha i pogotovo izdaha vagus će se aktivirati.

Cijeli članak pročitajte na portalu wellness.hr na linku

 

Podijelite s prijateljima