Upravljajući uskim čamcem, jednosmjernim dijelom kanala, voditelj čamca je primjetio drugi čamac koji mu je dolazio u susret. Znajući da ima prednost prolaza, u naletu bijesa počeo je vikati i lupati nogama te mahati prema čamcu koji mu se približavao. Bio je ljut jer je jasno vidio da će mu uskoro u potpunosti blokirati put. Iznenada je shvatio da je čamac koji mu se približava napušten. Njegov bijes se u trenutku istopio i osjetio je potpuno olakšanje. Uočio je emocionalnu promjenu koja se desila u trenutku. Primjetivši naglu promjenu raspoloženja, počeo se smijati.
LJUTNJA ŠTETI ZDRAVLJU
Bilo da se čovjek u nekoj situaciji ljuti zbog osjećaja nepravde, nepoštovanja pravila ili sebe, u njegovu tijelu se pokrene čitav niz biokemijskih reakcija: živčanog sustava, hormona i mišića.
Intenzivnije se počinje lučiti adrenalin, zbog čega dolazi do otežanog, plitkog disanja, crvenjenja kože, napetosti u mišićima, stiskanja zubi, napetosti u želudcu, stezanja ramena i ruku. Također se luči i hormon stresa – kortizol.
Ove fiziološke promjene pripremaju tijelo na djelovanje u situaciji koja izaziva ljutnju. Kad situacija prođe, čovjek se, upravo zbog svih ovih tjelesnih reakcija, osjeća fizički iscrpljeno. Česte epizode intenzivne ljutnje mogu dovesti do povišenog krvnog tlaka, povišenih razina kolesterola, arterioskleroze, a mogu biti okidač srčanog, odnosno moždanog udara
LJUTNJA JE NAVIKA
Očekivanja o tome kako bi se nešto trebalo odvijati – često proizlaze iz nefleksibilnih i pogrešnih uvjerenja. Postavljamo li sebi i drugima vrlo visoke standarde, npr. u pogledu nepogrešivosti, najčešća reakcija je ljutnja. Ljudi koji stalno očekuju nevolje i lošu sudbinu unaprijed su ljuti i nažalost u zamci samoispunjavajućih proročanstava.
Cijeli članak pročitajte na linku portala www.wellness.hr
Podijelite s prijateljima