kozmetologija

Kozmetologija

Kozmetologija je područje koje proučava građu i funkcije kože te metode i produkte za njegu. Kozmetička njega je vještina i umjeće uljepšavanja i njegovanja kože.

Kozmetičku njegu dijelimo na tri osnovna područja:

OPĆA kozmetika - osigurava zdravlje pojedinca higijenskim postupcima čišćenja kože, te zaštitom kože od vanjskih utjecaja. Obuhvaća: tijelo, kosu, zube, usna šupljina, metodama pranja, masaže...

DEKORATIVNA kozmetika je uljepšavanje šovjekove vanjštine, aobuhvaća uljepšavanje lica i tijela, kose, noktiju..

MEDICINSKA kozmetika uspostavlja zdravo stanje bolesne/promjenjene kože

FUNKCIJA KOŽE

Koža je najveći organ ljudskog tijela. S obzirom da čini barijeru između vanjske sredine i unutrašnjih organa, na njoj se odražavaju mnogobrojna tjelesna oboljenja kao i složeni vanjski utjecaji. Zato je neophodno upoznati osnovnu građu ovog organa. Funkcije kože su:

  1. Štiti tijelo od mehaničkih, kemijskih i termičkih povreda,
  2. Štiti tijelo od patoloških mikroorganizama pošto se u njoj nalaze mnogobrojne žlijezde koje neprekidno luče tvari koje kožu čine kiselom (ph vrijednost) kao i antibakterijske tvari koje sprečavaju veće naseljavanje površine tijela mikroorganizmima;
  3. Imunološki aktivne stanice u tkivu kože predstavljaju jedan od najvažnijih odbrambenih mehanizama protiv infekcije;
  4. Koža regulira tjelesnu temperaturu uz pomoć znoja koji luče lojne žlijezde. Svojim isparavanjem sa velike površine kože znoj smanjuje unutrašnju temperaturu. Pošto je koža ispunjena krvnim žilama koji u njoj čine gustu mrežu, cirkulacija koja se odvija od najdubljih dijelova tijela prema površini omogućava održavanje temperature na približno konstantnim vrijednostima;
  5. Osigurava se i stalna koncentracija vode u tkivima eliminiranjem soli koja povlači sa sobom i vodu. S druge strane, koža ne dozvoljava isparavanje vode
  6. Zbog mnogobrojnih nervnih završetaka, koža je najvažniji senzitivni organ koji omogućava osećaj pritiska i bola

GRAĐA KOŽE

Koža čini  15% tjelesne mase

Idući od dubine ka površini, postoje jasno odvojeni slijedeći slojevi kože:

Subcutis - rahlo vezivno tkivo njime je kutis povezan s podlogom i opskrbljen živčanim, krvnim i limfnim putovima. Dijelovi u subcutisu su:

  •  masni sloj potkožja (panniculus adiposus)
  •  mišićni sloj (panniculus carnosus)

Dermis  - sadrži krvne žile, osjetna tjelešca i okončine živaca ispretpletene kolagene niti u više slojeva, a potom i kožne žlijezde ( žlijezde lojnice,  žlijezde znojnice)

Epidermis - je najtanji sloj kože koji vidimo na površini. Sadrži slojevito raspoređene stanice Keratinociti naliježu na dermis zajedno sa Melanocitima, stanicama koje su zadužene da stvaraju pigment Melanin i daju boju koži.  Na površini, u rožnatom  sloju keratinociti postepeno izumiru i "perutaju" se.

dermis
  1. epidermis
  2. dermis
  3. subcutis
  4. folikul dlake
  5. žlijezda lojnica
  6. žlijezda znojnica

U kožne adnekse ubrajamo nokte, dlake i žlijezde (glandulae cutis). Nastaju uu dermisu.

Nokti - Nokti su rožnate pločice čvrsto usađene na ležište nokta. Njihova debljina iznosi otprilike 0,5 mm, a mogu se podijeliti na prednji, slobodni rub (tijelo nokta), i korijen nokta, koji leži u kožnom ležištu.

Dlake - Vlas dijelimo na držak dlake koji strši iznad kože i na korijen dlake. On je zadebljan na svome kraju, bulbusu, koji je odgovoran za opskrbu i rast dlake. Dermalna, vezivnotkivna granica korijena okružuje u cijelosti obujmljuje korijen dlake i tako s njim čini jedinstvenu tvorbu koju nazivamo folikul dlake. U infundibularni dio folikula dlake ulijeva se izvodni kanal žlijezda lojnica.

Glandulae cutis - U žlijezde kože (glandulae cutis) ubrajamo žlijezde znojnice, mirisne žlijezde, žlijezde lojnice i mliječne žlijezde. Žlijezde lojnice su gotovo uvijek spojene s folikulom dlake kroz čije ljevkasto oblikovano ušće na površinu kože dospijeva izlučevina lipidnog sadržaja. Veličina žlijezda lojnica, a samim time i količina izlučenog loja, razlikuju se od jednog do drugog područja tijela. Tako su, primjerice, žlijezde lojnice lica veće nego one na rukama i nogama. Važan čimbenik za aktivnost žlijezda lojnica su androgeni. Žlijezde znojnice pripadaju takozvanim egzokrinim žlijezdama (exo, grč. vanjski), što znači da te žlijezde svoju izlučevinu luče izravno na neku gornju površinu, kao što je, primjerice, koža. Kod žlijezda lojnica se taj proces odvija tijekom raspada stanica s velikim sadržajem lipida. Diobom bazalnih stanica neprestano se stvara nadomjestak (holokrine žlijezde). Kod apokrinih žlijezda, kao što su prsne žlijezde ili žlijezde lojnice pod pazuhom, izlučivanjem se izbacuju samo oni dijelovi staničnog tijela koji su položeni prema van.

Zajedno sa žlijezdama lojnicama, žlijezde znojnice dopremaju na površinu kože važne tvari koje, uz epidermalne lipide, tvore hidrolipidni film.

KOŽNE PROMJENE

Poznavanje kožnih promjena nam služi da izbjegnemo pružanje usluga na koži koja ima promjene i bolesna stanja. Promjene na koži možemo vidjeti prostim okom (inspekcija  ), opipom i stručnjaci dermatolozi koriste povećalo, dermoskop, posebni izvori svjetlosti i fluorescentno svjetlo (Wood-ova svjetiljka koja isijava ultraljubičaste zrake valne dužine 253,7 nm).

Kozmetička njega lica je program osposobljavanja za poslove pružanja usluga klasičnog tretmana čišćenja i kozmetičke njege lica kojeg možete upisati  u Učilištu Lovran – medical wellness akademiji, privatnoj školi za medicinska i wellness zanimanja u Opatiji.

Podijelite s prijateljima