Podjela zubnog karijesa

Temeljem kliničkog izgleda karijesa možemo ga podijeliti prema:

1. mjestu nastanka lezija
2. brzini napredovanja bolesti
3. kliničkom nalazu
4. dobi pacijenta u trenutku nastanka karijesa

Podjela zubnog karijesa prema mjestu nastanka lezije 

1. Karijes cakline

 dijelimo ga na:

• tip I : karijes griznih  ploha, u fisurama i jamicama
• tip II : karijes na glatkim aproksimalnim plohama i gingivni ili cervikalni karijes
  Linearni karijes cakline

2. Atipičan oblik karijesa na labijalnim plohama gornjih zuba u području neonatalnih zona (zone graničnih područja između prenatalne i postnatalne cakline) 

3. Karijes dentina

• nastaje prodorom karijesa iz krune zuba ili primarno na cementnoj površini nakon njegova izlaganja uvjetima u usnoj šupljini
• kod mladih većinom je karijes smješten na bukalnim ili lingvalnim stranama korijena, a kod starijih na proksimalnim  

4. Karijes jamica ili fisura

• zbog svojih anatomskih karakteristika pogoduju uvjetima za nastanak karijesa
• demineralizacija i otapanje cakline uvjetuju prodor karijesa u dentin  

5. Karijes glatkih ploha

• primarni karijes nastaje na glatkim plohama, najčešće na oralnim i bukalnim uz vrat zuba
  Podjela zubnog  karijesa prema brzini napredovanja

• tip I – napreduje vrlo sporo (najčešće zahvaća fisure i jamice prvih i drugih donjih molara)
• tip II – karijes koji napreduje sporo (zahvaća jamice griznih ploha i potstranična spojna područja na prvim i drugim molarima)
• tip III – napreduje umjereno brzo (zahvaća okluzijske, bukalne i lingvalne jamice na drugom pretkutnjaku i prvom i drugom molaru, potstranične plohe prvih i drugih sjekutića i slijepu udubinu na palatinalnim plohama drugih gornjih sjekutića)
• tip IV – napreduje brzo (zahvaća grizne i potstranične plohe i cervikalna područje gotovo svih zuba, osim prednjih donjih)
• tip V – rapidni karijes (zahvaća sve zube)  

Podjela zubnog karijesa prema kliničkom nalazu

1. Početna lezija –prikazuje se kao bijelo zamućenje, iako nema kavitacije demineralizacija je uznapredovala, obično je vidljiva na potstraničnm stijenkama ili glatkim površinama, ako se u leziju istaloži pigment, poprima smeđu boju i naziva se smeđa mrlja  
2. Sekundarni karijes – zbog nakupljanja zubnog plaka nastaje na rubovima ispuna, a razlozi su široka rubna pukotina, nepolirani zubni ispuni, lom ispuna ili zuba ⁽¹⁾
3. Zaustavljeni karijes– lezija koja je nastala na fiziološki nečistom mjestu koje je promjenom odnosa postalo fiziološki čisto (gubitak susjednog zuba), moguća je u početnoj fazi remineralizacija iz sline, a zaustavljena je demineralizacija zaustavlja karijesni proces ⁽¹⁾
4. Rekurentni ili povratni karijes– nastaje ispod ispuna, ostatak je primarnog karijesa i nedovoljno očišćene karijesne mase  
5. Retrogradni karijes – rezultat je primarnog karijesa koji se proširio  
6. Karijes suhih usta–posljedica je nedostatka sline i promjena u usnoj šupljini, a najčešći kod osoba koji su zračeni u području glave i vrata  

6.4. Podjela zubnog karijesa prema dobi pacijenta u trenutku nastanka karijesa

Karijes zbog dudanja – rapidni karijes, nastaje zbog pijenja slatkih sokova, čajeva na dudu i neodržavanjem oralne higijene. Noćno hranjenje i fermentacija mlijeka može uzrokovati infantilni karijes.  

Karijes u adolescenata – dva su razdoblja  kada se primjećuje nastanak akutnog, rapidnog karijesa, prvo je između 4. i 8. godine života , a drugo između 8. i 18. godine. Adolescentni akutni progresivni karijes nastaje na svim zubnim plohama koje su inače otporne.  

Izvor: Samra Mehmedović, Završni rad iz predmeta Prevencija u dentalnoj medicine polaznice na programu školovanja Dentalna Asistentica u Učilištu Lovran.