Wellness i zdravlje koje promiče, nije samo životna filozofija, već i prema vodećim ekonomskim stručnjacima u USA “industrija za stvaranje milijardi dolara”.
Potencijali za razvoj wellness industrije
Wellness industrija prema svjetskim pokazateljima prestiže kompjutersku i prijeti joj oduzimanjem primata, i to ne samo u Americi, već i cijelom svijetu. Ekonomist Paul Zane Pilzer u svojoj knjizi The Wellness Revolution predviđa da će wellness postati sljedeća visokoprofitna industrija. Predviđa se da će u sljedećih osam do deset godina potrošnja u wellness industriji nadmašiti potrošnju u aktualnoj medicinskoj industriji. ESPA navodi kako u Europi postoji više od 1200 spa objekata u službi turizma, koji kao važni zdravstveno-turistički (medicinski) centri uveliko pridonose razvoju spa i wellness industrije. Jonathan Stapleton, škotski hotelijer iz St. Andrewsa i predsjednik ISPA-e kaže kako se radi o “globalnom trendu”.(1)
Sudionici i procjena tržišta wellness industrije
Sudionici wellness industrije su ponuđači i korisnici wellness usluga i proizvoda u sektorima uslužne djelatnosti, turizma i zdravstva.Tržište wellnessa se razvija velikom brzinom. Potražnja u želji za osiguranjem mladosti, zdravlja, vitalnosti i ljepote neprestano motivira tržište ponude za razvojem novih, još specifičnijih wellness paketa koji bi potaknuli korisnika wellness usluge na potrošnju.
Slika: Procjena vrijednosti svjetske wellness industrije (2)
Slika prikazuje izvještaj Global Wellness Instituta objavljen 2013. godine u kojem se navodi vrijednost tržišta wellness industrije koje iznosi 3,7 bilijuna dolara, odnosno 3,4 puta veće od svjetske farmaceutske industrije.
Cijeli je niz razloga, što proizlaze iz obilježja suvremenih razvijenih društava, koji potiču danas očitu ‘eksploziju’ industrije zdravlja, uključujući i zdravstveni turizam. Svakako su to:
- Demografske promjene, odnosno sve duži životni vijek stanovništva. Nikada u povijesti razvijenih zemalja nije bio toliko velik udio starije populacije. U Europi je danas oko 18% stanovništva starije od 65 godina, prognozira se porast njihovog udjela na 28% u 2020., odnosno na oko 1/3 populacije do 2060.
- Ekonomske promjene, odnosno razvoj ‘društva blagostanja’ s rastućom srednjom klasom koja raspolaže dovoljnim prihodom i slobodnim vremenom za zdravljem motiviranim putovanjima.
- Promjene u finaciranju zdravstvene zaštite – obavezna i dopunska zdravstvena osiguranja, korporativno ulaganje u zdravlje
- Mentalni sklop ‘baby boom’ generacije, kao danas najveće i ekonomski najpotentnije demografske skupine, koja želi ostati ‘vječno mlada’ te je izrazito orijentirana na vlastito zdravlje i zdravstvenu prevenciju.
- Nezdravi životni stilovi, manjak slobodnog vremena, izloženost stressu, tehnologija koja nas ‘ne pušta na miru’ te loše prehrambene navike koje zajedno pridonose nizu ‘novih’ bolesti poput pretilosti, dijabetesa B, nesanice i psiholoških problema.
Ovo je kontekst u kojem dolazi do ne samo sve izraženije orijentacije na ‘zdrav život’, već proaktivnost na održavanju fizičkog i mentalnog zdravlja postaje nova društvena vrijednost i životni stil.
Izvor:
- Popić, B. Blajić, časopis “Wellness & Spa”, br.21(studeni, 2006.),
- https://www.globalwellnessinstitute.org/global-wellness-institute-study-34-trillion-global-wellness-market-is-now-three-times-larger-than-worldwide-pharmaceutical-industry/ (11. studeni,2016)
Podijelite s prijateljima