Pravilna prehrana te svakodnevna i redovita higijena usne šupljine temelj su dentalne prevencije i ključ oralnog zdravlja. Najvažniju ulogu u prevenciji karijesa ima pacijent, a dužnost doktora dentalne medicine je educirati ga o pravilnoj prehrani i oralnoj higijeni, te ga poticati na usvajanje tih navika.
Pravilna prehrana je jedan od najvažnijih faktora u postizanju i održavanju zdravlja, kako općeg, tako i u usnoj šupljini. Pravilna prehrana trudnice omogućit će adekvatnu i optimalnu mineralizaciju mliječnih zuba, a u dojenačkoj dobi i ranom djetinjstvu važna je za stvaranje, mineralizaciju i održavanje tkiva trajnih zuba.
Dokazano je da učestala konzumacija fermentirajućih ugljikohidrata povezana s povećanom pojavom zubnog karijesa. Šećeri su jedan od etioloških čimbenika u procesu nastanka karijesa. Također, u nastanku karijesa ne igra ulogu samo vrsta namirnice već i njen oblik, konzistencija, nutritivni sastav, ali i vrijeme tijekom kojeg su zubi izloženi namirnici, učestalost, odnosno frekvencija unošenja hrane, kao i kombinacija namirnica koja se unosi. Osim prema vrsti i količini konzumiranih ugljikohidrata povezanost prehrane i karijesa ovisi i o načinu na koji se hrana uzima, količini sline, sastavu plaka, cjelokupnoj prehrani i uporabi fluorida. (1)
Važno je imati pet obroka (tri glavna i dva međuobroka), te izbjegavati učestalo unošenje hrane u usta. Masti nemaju kariogeni učinak za zube već poput filma oblažu zub. Bjelančevine se tek neznatno mijenjaju u ustima, dok ugljikohidrati imaju ključnu ulogu u nastanku karijesne lezije. Naime, bakterije metaboliziraju šećere, dolazi do pada pH i demineralizacije. Hrana koja ne smanjuje pH u ustima, odnosno ne stvara kiseli medij i time ne utječe na razvoj karijesa su namirnice poput jaja, mesa, ribe, većine povrća, orašasto voće, ulje, margarin, sjemenke i dr. Za užinu i manje međuobroke preporučuje se konzumirati jogurt, sir, voće ili sirovo povrće. Povrće kao što je celer pomaže ukloniti biofilm te isto tako pomaže slini da neutralizira kiseline koje uzrokuju naslage.
Kruta hrana kao što su krekeri, čips, keks, karamel, čak i suho voće lijepe se i zadržavaju među i na zubima, smanjujući time pH na dulje vrijeme, te tako pogoduju u razvoju karijesa.
Preporuke prehrane glede prevencije karijesa: (1,4)
- savjetovati pacijenta da kontrolira unos hrane bogate ugljikohidratima
- poticati na umjereno konzumiranje slatkiša, bombona i kašaste hrane koja se lijepi za zube, zaslađenih napitaka i dr.
- upozoriti na važnost frekvencije unosa hrane (idealno pet obroka)
- majkama savjetovati da dijete ne uspavljuju na bočicu sa zaslađenim napitkom, nego običnom vodom ili čajem
- izbaciti pretjerano pijenje i jedenje malih obroka između glavnih obroka
- zamijeniti šećere nekom vrstom umjetnih zaslađivača koji u svom sastavu ne sadrže ugljikohidrate
- ukinuti noćne obroke za djecu ako je moguće
ORALNA HIGIJENA
Održavanje redovne i kvalitetne oralne higijene je osnovni preduvjet zdravlja usne šupljine i zuba, ali i cijelog organizma. Oralna higijena odnosi se na higijenu zuba, oralne sluznice i jezika. Pacijent oralnu higijenu provodi sam kod kuće, ali tu su uključeni i niz preventivnih i terapijskih postupaka koje provodi doktor dentalne medicine.
Cilj oralne higijene je očuvanje zdravlja zubi i cijele usne šupljine redovitim uklanjanjem zubnih naslaga i plaka i odgoditi njihovo ponovno stvaranje kroz što dulje vrijeme te tako spriječiti pojavu zubnog kamenca, zubnog karijesa ili parodontnih bolesti.
Sredstva za održavanje oralne higijene kod kuće su: zubna četkica, pasta, interdentalne četkice i interdentalni stimulatori, čistači jezika, zubni konac i antiseptičke tekućine (klorheksidin, heksetidin, alkoholne otopine i dr.).
Četkica za zube i tehnike četkanja
Četkica za zube predstavlja glavno i neizostavno sredstvo oralne higijene. Ima glavu na kojoj su usađena vlakna, vrat i dršku. To je instrument za oralnu higijenu koji se koristi za čišćenje zubi, desni i jezika. Radni dio četkice za zube na kojem se nalaze vlakna određene gustoće i debljine je glava četkice. Vlakna, odnosno dlake, na glavi četkice raspoređena su u snopove koji su postavljeni u nekoliko redova. Ovisno o tome kako su snopovi dlaka postavljeni i koliko su dugi, glava može imati ravan, nazubljen ili konveksan izgled. One vrste četkice kod kojih se nakupine vlakana na glavi prilikom četkanja pomiču pod kutom u različitim smjerovima, puno kvalitetnije uklanjaju naslage u onim područjima usne šupljine koja su teško dostupna uspoređujući s četkicama kojima je položaj vlakana ravan. Vrat četkice je prijelazni dio i njegova je svrha povezivanje glave s drškom. Drška ili držak četkice uglavnom je napravljen od plastike čime mu se povećava trajnost i otpornost na vodu. (4)
Četkice su dostupne u različitim teksturama, veličinama i oblicima za četkanje. Glavne skupine četkica su velike, srednje i male, zbog toga da bi se što bolje i lakše prilagodile anatomiji usta i usne šupljine pacijenta. Pravilno četkanje omogućuje što temeljitije čišćenje zubnih naslaga i plaka, a pritom ne bi smjelo ozljeđivati gingivu, nego ju stimulirati. Posebno je važno dobro očetkati područje zubnog vrata, a vlaknima četkice djelomično doprijeti i u prostore između zubi. Preporuka je četkati zube barem dva puta dnevno u trajanju od barem tri minute. Vrijeme od obroka do četkanja trebalo bi biti 60 minuta kako bi se kiselinom omekšana i demineralizirana caklina uspjela remineralizirati. Vrlo česta pogreška pri četkanju je sklonost da se zubi četkaju nasumice i bez nekog reda. Pritom se preskače sa zuba na zub, nejednoliko i nedovoljno očetkaju pojedine plohe, a neki se zubi čak i preskoče. Preporuka zamjene četkice je nakon jednog tromjesečja.
Osim običnih manualnih četkica za zube postoje i električne. Izgled je u pravilu isti kao i kod manualne četkice, a razlog njezinog konstruiranja je lakša i bolja kontrola čišćenja zubnog plaka. Velika većina današnjih električnih četkica ima okruglu i relativno malu glavu koja vrši rotirajuće i oscilirajuće pokrete. Preporuka upotrebe ovakve vrste zubnih četkica je kod onih osoba koje imaju slabije higijenske navike i slabiju motiviranost u održavanju higijene usne šupljine te kod osoba slabije manualne sposobnosti. (4)
Na slici u nastavku prikazane su neke vrste manualne i električne četkice za zube.
Izvor:https://www.promotionsonly.com.au/sunscreens-bodycare/oral-care/stand-up-toothbrush.htm (1.4.2019.)
Postoji više različitih tehnika četkanja zuba, a neke od njih su Horizontalna metoda-ribanje, Fonesova kružna metoda, Leonardova metoda- gore-dolje, Bassova, Stillmanova, Chartersova metoda, Smith&Bell tehnika i dr. (4)
Horizontalna metoda četkanja
Najčešće je korištena tehnika pri kojoj su vlakna četkice postavljena okomito na krunu zuba i četkica se pomiče naprijed-natrag. Okluzalne, lingvalne i palatinalne plohe zuba četkane su kada su usta otvorena, a vestibularne kada su zatvorena. Ova tehnika preporučuje se djeci s mliječnim zubima, a odraslima se ne preporučuje zbog jakih pokreta i abrazivnosti paste koji mogu dovesti do recesije gingive i klinastih defekta.
Fonesova kružna metoda četkanja
Ova tehnika ukazuje na važnost četkanja i zubi i gingive i jezika. Zubi se nalaze u okluziji i treba usmjeriti dlačice četkice prema zubu pod pravim kutem, tako da je dio dlačica na gingivi, a dio na zubima. Potom kružnim pokretima treba čistiti gornje i donje zube istovremeno u nekoliko pokreta za svaku dužinu glave četkice. Ova se tehnika preporučuje djeci.
Leonardova metoda četkanja
Leonardova metoda četkanja slična je tehnici horizontalnog četkanja, ali su kretnje usmjerene u vertikalnom smjeru. Također je potrebno usmjeriti dlačice pod pravim kutem na zub tako da je dio dlačica na gingivi, zatim se pokretima gore-dolje čiste zubne plohe.
Bassova metoda
Dr. Charles C. Bass prvi je ukazao na potrebu odstranjivanja plaka i ostataka hrane iz gingivnog sulkusa kombinacijom četkice i zubnog konca. Kod ove tehnike dlačice se usmjere apikalno pod kutem od 45 stupnjeva prema gore u maksili, a prema dolje u mandibuli. Također,treba dlačice nježno gurnuti i u gingivni sulkus i očistiti ga vibrirajućim pokretima naprijed-natrag prema kruni zuba.
Stillmanova tehnika
Ova metoda potiče stimulaciju gingive. Dlačice treba usmjeriti apikalno pod kutem od 45 stupnjeva, a dio dlačica se nalazi i na gingivi. Zubi se čiste vibrirajućim pokretima naprijed-natrag prema kruni.
Chartersova tehnika
Ova je tehnika korisna za uklanjanje plaka u međuzubnim prostorima, ali je otežana kod prisutnosti normalne interdentalne papile. U ovoj metodi dlačice se usmjeruju koso na površinu zuba prema okluzalnoj plohi. Dio dlačica je na zubima, a dio na gingivi i vibrirajućim pokretima naprijed-natrag guraju se u međuzubne prostore.
Interdentalne četkice i interdentalni stimulatori
Upotreba obične četkice za zube i paste nije dovoljna kako bi se u potpunosti očistili zubi i usna šupljina. Primjenom gore navedenog nije moguće očistiti i ukloniti zubne naslage i ostatke hrane koji ostaju na teško dostupnim mjestima u ustima i međuzubnim prostorima. Uzastopnim nečišćenjem tih prostora dolazi do razvoja velikog broja raznih bakterija koje uzrokuju razna stanja poput karijes i parodontnih bolesti. Iz tog razloga, četkici za zube i pasti za potpunu i pravilnu higijenu zubi treba dodati četkice za međuzubni prostor, odnosno interdentalne četkice.
Interdentalne ili međuzubne četkice su okrugle ili stožaste, tanke četkice koje imaju male dlačice na vrhu. Postoje interdentalne četkice koje imaju duge ručke i svojim izgledom podsjećaju na obične četkice, dok postoje i one koje imaju kratku ručku zbog lakšeg rukovanja. Interdentalne četkice najbolje čiste međuzubni prostor. (8)
Interdentalne četkice se ipak ne preporučuju svima. Ponekad su zubi u jakoj kompresiji da se između njih vrlo teško ili gotovo nikako ne može provući interdentalna četkica. Tada se može napraviti više štete, nego potencijalne koristi. Liječnik dentalne medicine je taj koji pacijentu savjetuje korištenje ili nekorištenje interdentalne četkice. Njezina upotreba uglavnom se savjetuje kod osoba koje imaju fiksnu ortodontsku napravu, imaju povećan razmak među zubima ili jednostavno ne vole koristiti zubni konac. Čišćenje zubi s fiksnom napravom nije nimalo jednostavno. Koliko god osoba dobro oprala zube vrlo često ima osjećaj da je na bravicama i između zuba zaostalo hrane. U tim slučajevima interdentalna četkica je uvijek dobar izbor i rješenje. Kada je među zubima veliki razmak, praznine ili su zubi neravni također se preporučuje korištenje interdentalnih četkica, te u slučajevima kada se osobi ne sviđa ili joj je neugodan osjećaj upotrebe zubnog konca također u obzir dolazi interdentalna četkica.
Interdentalne četkice mogu se naći u raznim veličinama i oblicima. Ne postoji striktno pravilo prilikom odabira iste, već se najbolje savjetovati sa stomatologom koji će odrediti najbolju veličinu i debljinu četkice, ovisno o stanju i položaju zuba. Idealna četkica je ona koja se lagano i bez problema može uvući u prostor između zuba. Najtanja četkica se preporučuje ako pacijent ima upaljenu interdentalnu papilu. Kod prve primjene interdentalne četkice, moguća je pojava krvarenja gingive koja prolazi sa smanjenjem upale nakon par dana korištenja.
Slika 6 u nastavku prikazuje nekoliko različitih veličina interdentalnih četkica za zube.
Interdentalni stimulatori su instrumenti koji se upotrebljavaju za poticanje prokrvljenosti, stimulaciju i masažu zdravog zubnog mesa, ali i za odstranjivanje zubnog plaka. Izrađeni su od fleksibilne plastike ili gume, a mogu biti u obliku piramide ili koničnog oblika. Na zubno meso se postavljaju pod kutom od 90 stupnjeva usporedno s osi zuba. Zubno meso se ovim instrumentom masira tako da se gingiva stimulira u smjeru od bukalnog do lingvalnog. U interdentalne stimulatore zubnog mesa spadaju čačkalice. Izrađene su od vrlo mekog drva i imaju oblik zaobljenog trokuta. Vrh čačkalice, odnosno baza trokutastog izgleda se postavi na mjesto interdentalne papile te se pomicanjem van – unutra stimulira gingivai odstranjuje plak. S obzirom na grubu strukturu, vrlo lako ozljeđuju gingivu, stoga se ne preporučuju.
Strugač jezika
Vrlo često se pri čišćenju zaboravlja da se osim zuba u usnoj šupljini nalazi i jezik koji igra vrlo važnu ulogu kada je riječ o zdravoj usnoj šupljini i normalnom zadahu. Na površini jezika može se pronaći vrlo veliki broj raznih mikroorganizama. Na njemu se zadržavaju mekane naslage konzumirane hrane, ali i sline. Te naslage pogoduju nakupljanju mikroorganizama i stvaranju plaka i na drugim dijelovima usne šupljine, a ne samo zuba. Strugač ili čistač jezika je vrlo korisno i uspješno sredstvo za potpunu oralnu higijenu, ali i odlično sredstvo u borbi protiv lošeg zadaha odnosno halitoze. Oblikovan je tako da njegov anatomski izgled umanjuje nadražaj na povraćanje, a rezultati njegovog korištenja su vidljivi vrlo brzo (Slika 7). Redovito struganje jezika osobito se preporučuje pušačima, osobama koje imaju jače obložen jezik i izražene dublje fisure na površini jezika. (4,9)
Izvor: https://www.curaprox.com/hr-hr/korisni-pomocnici (2.4.2019.)
Zubni konac
Zubni konac je pomoćno sredstvo za održavanje oralne higijene, a pravilnim korištenjem konca uklanjaju se naslage i ostaci hrane na mjestima koja su nedostupna četkicama za zube – između zubi i pod rubom gingive. Sastavljen je od mnogo najlonskih niti koje čine vlakno, a na presjeku može biti okrugao, spljošten, spužvast ili sa spužvastim segmentima. Može se koristiti prije ili nakon četkanja zuba u trajanju od najmanje dvije minute.
Postoje različite vrste zubnog konca: navošteni, nenavošteni, impregniran (npr. s fluorom), s okusom itd. Navošteni konac sačinjen je od glatke površine koja je presvučena voskom. Uloga tog voštanog premaza je umanjenje sile trenja. Takve vrste zubnog konca su uglavnom nešto deblje i umanjuju mogućnost ozljeđivanja i oštećenja mekog okolnog tkiva. Nenavoštana vrsta konca je tanja i lagano prolazi kroz sva uska mjesta među zubima. Zubni konac može biti na navoju ili na držaču. (4)
Upute pacijentima o pravilnom korištenju zubnog konca:
Odvojiti otprilike 45 cm zubnog konca i naviti ga oko srednjih prstiju obiju ruku tako da ostane oko 4 cm slobodnog konca kojim ćemo čistiti. Palčevima i kažiprstima treba zatim zategnuti konac i provlačiti ga naprijed-natrag, gore-dolje između zubi. Nakon toga kružno prijeći koncem preko cervikalnog dijela krune zuba, osobito ispod ruba gingive. Potrebno je za svaki zub upotrijebiti čisti novi dio konca. (10) Na slici 8 su prikazane dvije vrste zubnog konca, na držaću i na navoj.
Tuš za zube
Tuš za zube je zubni alat odnosno proizvod za oralnu higijenu, a upotrebljava se za bolju dentalnu njegu kod kuće. Uglavnom se upotrebljava kao zamjena za zubni konac i za sprječavanje nastanka gingivitisa. Pogodan je za sve osobe, a zube i gingivu čisti dubinski. Radi na principu strujanja vode kako bi se očistili svi ostaci hrane, bakterija i naslaga između zubi. Tušem se upravlja ručno i predstavlja bržu metodu potpunog čišćenja od zubnog konca. Ugodniji je za gingivu, nego konac. Osjetljivu gingivu koja lako krvari uvijek je bolje tretirati tušem za zube, nego zubnim koncem. Također, preporučuje se osobama koje imaju slabije lučenje sline i suha usta te ga tako koriste i za čišćenje i za vlaženje usne šupljine. Tuš za zube koristi se iznad umivaonika tako da se stavi u usta i prelazi njime po zubima dok teče voda. Nije nužno držati cijelo vrijeme usta otvorena (Slika 9).
Izvor: http://www.saturo.hr/tusevi-za-zube/4085-waterpik-wp-861-complete-care-50-tus-za-zube-cetkica-novi-model.html (2.4.2019.)
Paste za zube i antiseptičke tekućine
U važna sredstva za održavanje oralne higijene pripada pasta za zube koja se sastoji od oko 30% vode i različitih spojeva kao što su abrazivi, humektansi, pjenila, veziva, korigensi, zaslađivači, boje i farmaceutski dodaci. Uloga tih sastojaka je da poboljšaju čišćenje i poliranje zuba, sprječavaju isušivanje, te poboljšavaju okus i izgled, odnosno boju zubne paste.
Vrlo važni preparati u higijeni usne šupljine su i oralni antiseptici jer imaju značajno djelovanje u redukciji zubnog plaka. Primjena antiseptika kod prevencije i liječenja bolesti i stanja usne šupljine uništava bakterije koje uzrokuju karijes i parodontitiste poboljšava kontrolu plaka. U usnoj šupljini čovjeka može se nalaziti čak više od 350 različitih mikroorganizama, bakterija, gljiva i virusa. Kod velikog broja infekcija, kada one već nastupe, preporučuje se korištenje antiseptika za usta. Osim što se primjenjuju kod infekcija u usnoj šupljini, mogu se koristiti i kako bi se prevenirala pojava sekundarnih infekcija kojima je uzrok toplina, kemijska ili mehanička ozljeda usne šupljine (jedenje prevruće hrane, korištenje nerazrijeđenih tekućina za usta ili nepažljivo liječenje u stomatološkoj ordinaciji).
Tekućine za ispiranje usta dijele se na alkoholne i vodene otopine. Postoje brojni proizvodi, a najučinkovitiji i najviše korišten je klorheksidin-diglukonat (CHX). On je najispitivaniji primjenjivi antiseptik. Ima baktericidno i bakteriostatsko djelovanje, snažan je u prevenciji gingivitisa, a sudjeluju i u regeneraciji tkiva. Ne sadrži alkohol i ne isušuje sluznicu usne šupljine. Na hrvatskom tržištu nalazi se u tri koncentracije, 0,05%, 0.12% i 0,2%. (4)
Izvor: Marijana Pavlović , Završni rad iz predmeta Prevencija u dentalnoj medicine polaznice programa prekvalifikacije Dentalana Asistentica u Učilištu Lovran.
Podijelite s prijateljima