preventivni postupci

Preventivni postupci u ordinaciji

Za preventivnu stomatologiju se može reći da je manje skup postupak u odnosu na liječenje, koji za svoj cilj ima održavanje zdravlja usne šupljine na najvećem mogućem stupnju. Osim ranije spomenutih postupaka održavanja oralne higijene (četkanje, zubni konac, interdentalne četkice, tekućine za ispiranje) u postupke oralne prevencije i zaštite oralnog zdravlja spadaju i redoviti kontrolni pregledi, uklanjanje nastalog zubnog kamenca i mekanih naslaga, pjeskarenje, kiretiranje, fluoridacija i pečaćenje fisura. U nastavku ovog poglavlja opisan je svaki od tih postupaka koje provodi doktor dentalne medicine.

Čišćenje kamenca ultrazvučnim i  zvučnim instrumentima

Borba protiv nakupljenog plaka svodi se na kontinuiranoj i cjeloživotnoj ispravnoj njezi usne šupljine. Za plak je karakteristično da se počinje taložiti i stvarati na zubima za 4 do 12 sati nakon pranja zubi, stoga je vrlo važno zube prati barem dva puta dnevno i nakon četkanja ih dodatno očistiti interdentalnom četkicom ili zubnim koncem. Kako je ranije spomenuto, kada zubnih naslaga ima previše i kada se one mineraliziraju, nastaje zubni kamenac. Zubni kamenac zadržava nečistoće zbog svoje hrapave površine. Kada se jednom veže za zub, moguće ga je ukloniti jedino u stomatološkoj ordinaciji. Pojava zubnog kamenca se ne može u potpunosti spriječiti, ali se dobrom higijenom i uredovnim pregledima stomatologa može na vrijeme ukloniti i držati pod kontrolom. (11)

Jedan od najučinkovitijih tretmana čišćenja zubnog kamenca je čišćenje ultrazvučnim i zvučnim instrumentima. Uobičajeno je da se ovakav postupak čišćenja provodi bez lokalnih anestetika i predstavlja bezbolnu metodu. Za vrijeme izvođenja tretmana nerijetko može doći do osjetljivosti, zbog recesije gingive koja dovodi do izloženosti dentina,i u tom slučaju osjetljivo područje se može anestezirati kako bi cijeli postupak bio potpuno bezbolan. Postupak se provodi uz prisustvo vodenog hlađenja. Nakon samog odstranjivanja kamenca, zubi se ispoliraju i po potrebi, premažu sredstvom za desenzibilizaciju. (11)

Pjeskarenje

Pjeskarenje je jedna od tehnika za čišćenje zubi. Tehnika pjeskarenja se izvodi s pomoću aparata koji pod pritiskom tlaka izbacuje vrlo sitna mikroabrazivna zrnca pijeska koja su pritom raspršena u vodi pomoću koje se uklanjaju nakupine pigmenata i naslaga sa zubi i time im vraćaju prirodni izgled, boju i sjaj (Slika10). Ovom metodom odstranjuju se žute i tamne mrlje na površini zuba koje su nastale kao posljedica česte konzumacije cigareta, kave, čajeva i drugih pića koji boje zube te ostavljaju mrlje na njima. Sam postupak čišćenja zubi pjeskarenjem je u potpunosti bezbolan. Pacijent ima mogućnost izabrati jedan od okusa pijeska (čokolada, mentol i drugi). Kako bi se postigao što bolji efekt i ukupan rezultat čišćenja, prije pjeskarenja valja odstraniti zubni kamenac. Ova metoda se ne primjenjuje ako je kod pacijenta prisutno krvarenje, naznake upale gingive ili parodontitisa. Nakon pjeskarenja zubi su sjajni i glatki, postiže se efekt izbijeljenih zubi te se nakon tretmana nečistoće puno manje nakupljaju. (12)

Slika 10: Pjeskarenje zuba

Izvor: http://www.ordinacija-beketic.hr/usluge-pjeskarenje%20zubi%20(air%20flow).html (3.4.2019.)

Kiretiranje

Kiretiranje zuba je parodontološki postupak uklanjanja nakupljenog plaka koji se osim na površini zuba stvara i ispod površine gingive te na korijenu zuba. Također, kiretiranje se može opisati i kao struganje i poliranje korijena zuba. Isto kako zubni kamenac nastaje na površini zuba i između njih, jednako tako on nastaje i ispod površine gingive s time da u tom području njegovo dulje zadržavanje stvara puno veću štetu, nego na površini. Ovaj postupak se izvodi pod lokalnom anestezijom u određenom dijelu čeljusti. Kiretiranje zuba se u pravilu radi na svakom pojedinom zubu ili u situacijama kada je zahvaćeno više zubi i veće područje, po kvadrantima. Postupak se izvodi kombinacijom mehaničkog struganja i upotrebe lasera.

Postupak izvođenja kiretaže i cijeljenja na pojedinom zubu je sljedeći i prikazan je i na slici 11: (13)

  1. Određivanje dubine džepa
  2. Odstranjivanje bolesnog tkiva i mikroorganizama pomoću lasera (opcionalno)
  3. Uklanjanje kamenca mehaničkim putem ili ručnim instrumentima
  4. Dodatno tretiranje površine zuba laserom u cilju boljeg zarastanja (opcionalno)
  5. Spajanje i srastanje zubnog mesa na očišćenu površinu zuba
  6. Određivanje i uređivanje zagriznog dijela zuba
  7. Zalječenje

Slika 11: Kiretiranje zuba

Fluoridacija

Postupci fluoridacije u preventivnoj stomatologiji su intenzivni remineralizacijski postupci preparatima fluora kako bi se izbjegao nastanak novih karijesnih lezija i remineralizirale postojeće lezije. Važno je naglasiti da nema učinkovite fluoridacije bez redukcije kariogene flore sline i plaka jer se fluor neće u tim uvjetima kiselog oralnog mikromedija moći ugraditi u tvrda zubna tkiva.

Najčešće indikacije za fluoridaciju: visoka karijes aktivnost, hipersenzibilitet zubnog vrata, kod korekcije okluzije nakon selektivnog brušenja te kod oštećene cakline u svrhu refluoridacije. Fluoridacija može biti sustavna i topikalna.

Sustavna fluoridacija

Sustavnom fluoridacijom se u organizam unose fluoridi putem kontrolirano fluoridirane vode, soli i mlijeka, ili tabletama na bazi fluora.

Fluoridacija vode je najjednostavniji i najefektniji oblik u kojem se primjenjuju fluoridi, a preporučena je od strane SZO kao važna mjera u prevenciji karijesa. Optimalna koncentracija fluora u vodi iznosi 0,7-1,2 ppm. U mjestima gdje voda za piće sadrži više od 1,5-2 mg/L fluora vrlo često se javlja kronično trovanje fluorom koje se na zubima očituje kao dentalna fluoroza. (14)

Fluoridirana kuhinjska sol dolazi na tržište u posebnom pakiranju od 1kg i smije se prodavati samo u mjestima gdje voda za piće ima 0,5 mg/L fluora. Na jedan kilogram težine kuhinjske soli dodaje se 200 mg NaF i 10 mg KI. (14)

Fluoridacija primjenom tableta na bazi fluora dozira se ovisno o koncentraciji fluora u vodi za piće i dobi djeteta. Koncentracija fluora 0,25-1 mg daju se u mjestima gdje je koncentracija fluora u vodi manja od 0,3 mg/L. Ako je koncentracija fluora u vodi 0,3-0,7 mg/L, djeci se daje pola navedene doze. A ako je zasićenost vode fluorom veća od 0,7 mg/L, primjena tableta fluora nije potrebna. (14)

Topikalna fluoridacija

Prilikom provođenja topikalne fluoridacije u stomatološkoj ordinaciji primjenjuju se veće koncentracije fluora koje se nanose topikalno ili lokalno na površinu izniklog zuba. Važno ju je primjenjivati u doba maturacija cakline zuba (do 2 godine nakon nicanja zuba) jer se tada ugrađuje u kristalnu rešetku kao fluorapatit i čini strukturu cakline otpornijom na djelovanje kiselina. Površina cakline se premaže preparatom fluora što ju čini otpornijom na štetno djelovanje kiselina u usnoj šupljini. Uz to, fluor smanjuje viskozitet sline i stimulira salivaciju, ometa stvaranje bakterijskog biofilma, ima baktericidno djelovanje i potiče remineralizaciju inicijalne karijesne lezije. U topikalnoj fluoridaciji primjenjuju se anorganski i organski preparati.

 Od anorganskih preparata koristi se natrij-fluorid (NaF 2%), kositreni fluorid (SuF 8%), APF 1,23% (acidulated phosphate fluorid), te NMP (natrij monofluor fosfat) koji se nalazi i u zubnim pastama. Svi navedeni preparati stvaraju zalihe fluora u zubnom tkivu koji se mogu upotrijebiti za potrebe remineralizacije. (14)

Organski preparati fluora za topikalnu fluoridaciju su spojevi na bazi aminfluorida. Dobro se vežu na površinu cakline, djeluju direktno na plak i otežavaju stvaranje novih slojeva plaka. Uz to, inhibiraju bakterije i liziraju bakterijske membrane. Manje su topljivi od anorganskih preparata i duže se zadržavaju na površini zuba, a bolje prodiru u interdentalne prostore. Na tržištu su prisutni u obliku gela, paste, otopine i lakova. Neki od najpoznatijih proizvoda za topikalnu fluoridaciju su Aminfluorid otopina koja se premazuje po površini zuba tamponom ili vatom ili se nakapa 6-9 kapi na četkicu i potom očetka zube. Često korišten proizvod je i Aminfluorid žele, koji se, za razliku od prethodnog, može primijeniti i u kućnoj upotrebi. Jednom tjedno se stavlja na četkicu za zube. Još jedan u nizu preparata je i Elmex zubna pasta, vrlo raširen proizvod koji se može svakodnevno koristiti.

Pečaćenje fisura

Fisure su udubine koje se nalaze na kruni zuba. Veličina, dubina i oblik fisure nije ista kod svakog pojedinca. Njezin oblik i veličina određuju i utječu na rizik od pojave zubnog karijesa. Duboke fisure koje imaju uska ušća pogodna su mjesta u kojima se zadržava hrana, nastaje plak te se umnožavaju mikroorganizmi. Samim time pojavljuju se idealni uvjeti za razvoj karijesa.

Pečaćenje fisura predstavlja jednu od najčešćih metoda koja se primjenjuje u dječjoj dentalnoj medicine. Kako bi se zubi što bolje zaštitili on nastanka karijesa u fisurama, izvodi se metoda zvana pečaćenje ili preventivno zatvaranje fisura. Ovaj postupak je neinvazivan, u njemu ne dolazi do brušenja zuba, vrijeme trajanja izvođenja postupka je vrlo kratko, što je vrlo važno za djecu te je u potpunosti bezbolno. Pečaćenje fisura mladih trajnih zuba ima za cilj popuniti duboke fisure i osigurati uvjete za potpuno čišćenje.

Preventivno zatvaranje fisura se može provesti i na mliječnim i na trajnim zubima, no puno je češća izrada istih na trajnim zubima. Liječnici dentalne medicine preporučuju provođenje ovog postupka malo nakon nicanja trajnih zubi, najčešće sa 6 do 7 godina za prve trajne zube i potom s 10-12 godina za druge trajne zube. Postupak pečaćenja preporučuje se izvršiti na svim onim zubima koji imaju povećan rizik za pojavu i razvoj karijesa. (15)

Sam postupak je vrlo brz i bezbolan te ne zahtijeva korištenje anestezije. Vrijeme rada po jednom zubu je 6 do 7 minuta. Ponajprije se čisti površina zuba da bi se uklonile sve naslage i tako zub pripremio za daljnji postupak. Zub se čisti pomoću profesionalne paste i rotirajuće četkice. Potom se pasta ispere i zub dobro posuši. Nakon toga se na zub nanese tekućina ili gel za jetkanje cakline te nakon 30 sekundi djelovanja, kiselina ispere, a zub posuši. Zadnja faza je punjenje fisura, odnosno stavljanje niskoviskoznog smolastog materijala te njegovo osvjetljivanje polimerizacijskom lampom čime on prelazi iz tekućeg u kruto stanje. Nakon stvrdnjavanja, materijal se polira gumicom ili četkicom za poliranje (Slika 12). (15)

Vrijeme trajanja postavljenih pečatnih ispuna u fisure zuba je od 3 do 5 godina, a ponekad i duže. Redovitim kontrolama kod stomatologa pečaćene fisure mogu biti dugotrajna zaštita od zubnog karijesa. Trajnost samog ispuna se naravno povećava redovnom i dobrom higijenom usne šupljine.

Slika 12: Pečaćenje fisura

Izvor: http://www.mojstomatolog.hr/pecacenje-fisura/ (4.4.2019.)

Prevencija karijesa primjenom kasein-fosfopeptida

U novije vrijeme se u preventivnoj stomatologiji u svrhu prevencije nastanka karijesa počela koristiti skupina kasein-fosfopeptida (CPP) koja je dobivena iz kravljeg mlijeka. Kasein-fosfopeptidi uvelike pojačavaju zaštitno djelovanje fosfopeptida koji su inače normalno prisutni u slini. Antikariogeni učinak kasein-fosfopeptida temeljen je na vezanju iona kalcija, fluora i fosfata, čime se formira i stabilizira amorfni kalcij-fosfat i kalcij-florid-fosfat. Time je spriječeno opadanje razine koncentracije tih iona i osigurana je zaliha unutar sline i tekućine plaka. Kasein-fosfopeptid osigurava veliki rezervoar iona prijeko potrebnih za proces remineralizacije, ima toliko snažno djelovanje da može spriječiti demineralizaciju čak i u uvjetima vrlo niskog pH u usnoj šupljini. (16)

Također, vrlo važna uloga CPP-a je i u tome što sprječava adheziju Streptococcus mutans-ana caklinu, a mijenja i sastav mikrobne flore zubnog plaka. Koristi se i kod dentinske preosjetljivosti u svrhu desenzibilizacije. U kliničkoj praksi koristi se u obliku gela (CalPeP) ili paste. Često se primjenjuje u kombinaciji s fluorom zbog snažnijeg antibakterijskog djelovanja. Kod pacijenata s umjerenom karijes aktivnosti dovoljna je aplikacija 1-4 puta mjesečno, a u pacijenata s visokom karijes aktivnosti količina aplikacije određuje se mjerenjem razine Streptococcus mutans-au slini. Osim u kliničkoj praksi, postoje i 5% preparati kasein-fosfopeptida koji se primjenjuju topikalno kod kuće. U slučaju prisutne alergije na mlijeko, preparat se ne koristi. (16)

Izvor: Marijana Pavlović , Završni rad iz predmeta Prevencija u dentalnoj medicine polaznice programa prekvalifikacije Dentalana Asistentica u Učilištu Lovran.

Podijelite s prijateljima