Psihofizička relaksacija označava stanje dubokog opuštanja tijela i uma, koje ima suprotan učinak od stresa ili panike. To stanje prvi je opisao dr. Herbert Benson 1975. godine kao relaksacioni odgovor, a karakteriziraju ga brojne korisne fiziološke promjene:
- Usporavanje srčanog ritma i disanja
- Smanjenje krvnog tlaka
- Opuštanje mišića i usporavanje metabolizma
- Povećanje alfa moždanih valova
- Smanjenje analitičkog mišljenja i unutarnjeg pritiska
Redovita praksa duboke relaksacije, u trajanju od 20–30 minuta dnevno, može donijeti trajne pozitivne promjene. Već nakon nekoliko tjedana primijetit ćete kako ste opušteniji i tokom svakodnevnih aktivnosti.
Prednosti duboke relaksacije
Tokom posljednjih desetljeća dokumentirani su brojni benefiti ove jednostavne, ali moćne prakse:
- Ublažavanje generalizirane anksioznosti
- Smanjenje učestalosti i jačine napada panike
- Sprečavanje nakupljanja stresa
- Povećana energija i produktivnost
- Poboljšana koncentracija i pamćenje
- Smanjenje nesanice i umora
- Sprečavanje psihosomatskih poremećaja poput migrena, astme, visokog tlaka
- Jačanje samopouzdanja i emocionalne stabilnosti
- Bolja povezanost tijela i uma
Abdominalno disanje: Ključ smirenja
Disanje je direktno povezano s našim emocionalnim stanjem. Kada smo pod stresom, disanje postaje plitko i ubrzano, a odvija se visoko u području grudi. S druge strane, kada smo opušteni, dišemo duboko i iz trbuha – što se naziva abdominalno disanje.
Zašto je abdominalno disanje važno?
- Povećava dotok kisika u mozak i tijelo
- Aktivira parasimpatički živčani sustav, zadužen za opuštanje
- Smanjuje fizičke simptome stresa
- Poboljšava koncentraciju i prisutnost
- Pomaže eliminaciji toksina iz organizma
- Umiruje um i vraća fokus
Disanje i anksiozni poremećaji
Osobe koje pate od fobija, paničnih napada ili anksioznosti često disanje obavljaju nepravilno:
- Plitko disanje u gornjem dijelu prsnog koša
- Hiperventilacija – izbacivanje previše CO₂ što dovodi do simptoma sličnih napadu panike
Ovi obrasci disanja mogu pogoršati simptome tjeskobe, ali se mogu promijeniti redovitom praksom abdominalnog disanja.
Kako vježbati abdominalno disanje?
Evo jednostavne vježbe koju možete prakticirati svakodnevno:
- Sjednite ili lezite u udoban položaj.
- Stavite jednu ruku na trbuh, a drugu na prsa.
- Dišite polako kroz nos, fokusirajući se da se trbuh podiže, dok prsa ostaju mirna.
- Polako izdahnite kroz usta, osjećajući kako se trbuh spušta.
- Ponovite 5–10 minuta.
Redovito vježbanje pomoći će da dišni centar "klizi" niže u tijelo, čime se povećava kapacitet pluća i kvaliteta disanja.
Želiš naučiti više – i pomoći drugima?
U Učilištu Lovran možeš završiti stručnu edukaciju za Voditelja psihofizičke relaksacije. Naučit ćeš sve ključne tehnike relaksacije i svjesnog disanja – od teorije do praktične primjene.
Edukacija je idealna za sve koji žele:
- pomoći sebi i drugima
- raditi u području mentalnog zdravlja i wellnessa
- otvoriti nova vrata u osobnom i profesionalnom razvoju
Saznaj više i prijavi se već danas – jer smirenost je vještina koja se uči!
Podijelite s prijateljima