Tridesetih godina prošlog stoljeća metodu autogenog treninga osmislio je njemački neurolog Johannes Heinrich Schultz (1889.-1970.) primjenjujući je uz hipnoze kojima se ishodišno bavio.
Razvio je šest standardnih vježbi autogenog treninga koje se koriste i danas: težina u udovima, potom toplina, koncentracija na otkucaje srca ili puls, disanje, toplinu u abdomenu i hladnoću čela.
- vježba ‘težine’ stvara stanje mišićne opuštenosti, odnosno opuštanja poprečno prugastih i glatkih mišića;
- vježba ‘topline’ dovodi do širenja perifernih tokova povećanjem protoka krvi;
- vježba srca dovodi do poboljšanja kardiovaskularne funkcije;
- vježba disanja dovodi do poboljšanja dišnih funkcija;
- vježba solarnog pleksusa dovodi do povećanog protoka krvi u svim unutarnjim organima;
- vježba ‘hladno čelo’ može olakšati uklanjanje glavobolje jer dovodi do blagog stezanja žila u glavi.
NEUMJERENE EMOCIJE KAO UZROK BOLESTI
U zdravstvene poremećaje koji nastaju uslijed psihičkih doživljaja, odnosno kao posljedica neurotičnih konflikata i neumjerenih emocija i stanja našeg uma nazivamo psihosomatskim oboljenjima. Emocionalna uzbuđenja i psihička napetost uzrokuju organske promjene u tijelu putem vegetativnog živčanog sustava. Najčešća psihosomatska oboljenja su: gastritis, ulcerozni kolitis, neki oblici gušavosti, ulkus (čir, na želucu ili dvanaesniku), te u pojedinim slučajevima dijabetes, hipertenzija, migrena, bronhalna astma, urtikarija, pruritus i druge.
Stres je ozbiljan zdravstveni rizik i opasnost za dobrobit organizma. Može proizvesti veliki niz štetnih učinaka, kao što su anksioznost, razdražljivost i smanjenje spolne aktivnosti i želje, glavobolje, umor i drugo. To su sve simptomi koje autogeni trening može spriječiti, smanjiti i eliminirati. Pri promjeni “zapisa” u nesvjesnim razinama našeg uma nastupa ozdravljenje.
Uspješna klinička primjena autogenog treninga postignuta je kod:
- psiholoških poremećaja poput fobija, depresija, poremećaja spavanja, PTSP-ja,
- psiholoških problema koji se javljaju kod oboljelih od raka ili drugih kroničnih bolesti;
- bolesti srca: aritmija, angina, hipertenzija;
- povećane razine kolesterola,
- bolesti dišnih putova: astma, hiperventilacija, neurotički kašalj;
- bolesti probavnog sustava: alergija na hranu, čir, anoreksija, iritacija crijevnog trakta;
- bolesti kosti i mišića: artritis, reumatizam, degenerativne bolesti;
- endokrinih poremećaja: dijabetes, poremećaj tiroidne žlijezde, poremećaj auto-imunog sustava, AIDS;
- neuroloških poremećaja: migrena, glavobolja, ozljede mozga, epilepsija, cerebralna paraliza, Parkinsonova bolest;
- urogenitalnih bolesti: poremećaj rada mjehura,
- neplodnosti, a primjenjuje se i u trudnoći i porodu.
Praktikanti autogenog treninga dokazano su manje podložni prehladama, kašlju ili bolovima u leđima, a značajni rezultati postignuti su i u liječenju AIDS-a što sve upućuje na činjenicu da upotreba autogenog treninga u svakodnevnom životu ojačava imunološki sustav čovjeka.
Cijeli članak pročitajte na portalu wellness.hr na linku
Podijelite s prijateljima