Što utječe na stvaranje karijesa

Čimbenici koji utječu na nastanak karijesa

Zubni karijes nastaje međusobnim djelovanjem četiri čimbenika (slika 2):

1. domaćin
2. uzročnik (mikroorganizmi)
3. okolina
4. vrijeme

1. Domaćin

• nasljedne karakteristike (morfologija zuba, njegov sastav, razmaknutost zuba, količina i sastav sline
• obiteljske navike, prehrambene navike (izbor rane, učestalost obroka), oralna higijena
• prehrana u vrijeme razvoja zuba (može utjecati na kasniju sklonost karijesu ili otpornost zuba na karijes)
• razvoj učinkovite imunološke reaktivnosti sline na karijesogene mikroorganizme ⁽¹⁾

2. Uzročnik (mikroorganizmi)

• Streptococcus mutanssmatra se najraširenijim karijesogenim mikroorganizmom, ali i neke druge vrste kao npr. aktinomicete, laktobacili i druge sudjeluju u nastanku karijesa
• zajedničko svojstvo svih uzročnika je njihova mogućnost fermentacije nisko molekularnih ugljikohidrata u zubnom plaku⁽¹⁾

3. Okolina

• opća okolina u kojoj jedinka živi i okolina u užem smislu (usna šupljina) koja okružuje zube i iz koje mikroorganizmi zadovoljavaju svoje metaboličke potrebe
• razlike u općoj okolini bitno utječu na pojavu zubnog karijesa neke populacije (postojanje ili nepostojanje fluorida u sastavu tla utječe na pojavu tog elementa u vodi, mlijeku…)
• fluoridi utječu na preeruptivni razvoj zuba i na posteruptivnu remineralizaciju
• usna šupljina sastoji se od sline i mikroorganizama i njihovih proizvoda, staničnih ostataka i ostataka hrane i iz te okoline mikroorganizmi zadovoljavaju svoje metaboličke potrebe⁽¹⁾

4. Vrijeme

• za nastanak zubnog karijesa važno je vrijeme zajedničkog djelovanja navedenih čimbenika
• treba biti dovoljno dugo da omogući učinkovitost svakog od njih

Keyes i Jordan 1963. godine su shematski prikazali tri čimbenika pomoću tri kruga što se preklapaju, od kojih je jedan domaćin (ploha zuba), drugi uzročnik (mikroorganizmi), a treći okolina. Naknadno im je dodan i četvrti koji označava vrijeme.⁽¹⁾

Slika 2. Prikaz međuodnosa karijesogenih čimbenika

Slina

Slina neprekidno protječe usnom šupljinom, a u osnovi je mješavina sekreta velikih žlijezda slinovnica. Dnevno se izluči oko litra sline. Na lučenje sline utječe vrsta hrane i osjet okusa. Sastavljena je od anorganskih tvari (ioni kalija, natrija, kalcija.) i organskih tvari (proteini, serumski proteini, globulini..), Ima više funkcija kao što su probavni učinak, zaštitna funkcija, otapanje, ravnoteža tekućine, podmazivanje, učinak izlučivanja, itd.

Salivarni lizozim djeluje baktericidno, i njegova prisutnost u slini važna je jer ograničava glukozu. Njegove niske koncentracije djelotvornije su od visokih u bakteriolizi Streptococcusa mutansa.

Imunoglobulin A olakšava agregaciju mikroorganizama i olakšava njihovo mehaničko ispiranje. U kombinaciji a komplementom i lizozimom čini bakteriolizni sustav, sprječavajući kolonizaciju mikroorganizama u usnoj šupljini.⁽¹⁾

Prehrana

Iako nije bolest prehrane, ona predstavlja jedan od čimbenika za nastanak karijesa. Endogeno i egzogeno utječe na zube i njihovu sklonost karijesu:

• u razdoblju prije izbijanja zuba (endogeno)
• razdoblju sazrijevanja (maturacije) zuba, nakon izbijanja zuba u usnu šupljinu (endogeno i egzogeno)
• u razdoblju održavanja zuba u punoj funkciji u usnoj šupljini (egzogeno)

Tvrda zubna tkiva, caklina, dentin i cement najvećim su dijelom anorganske prirode i zato nedostatak najvažnijih minerala (fosfora i kalcija) utječe na kvalitetu i sastav zuba.⁽¹⁾

Fluor je sastavni dio prirodnih voda tla, životinjskih i biljnih organizama. Da bi nastalo kvalitetno zubno tkivo mora biti u određenom omjeru djelovati u izgradnji strukture tkiva s drugim glavnim mineralima i elementima u tragovima, magnezijem, kalcijem, fosforom. Osim minerala za kvalitetu zuba važni su i mikronutrijenti:

• nedostatak vitamina A uzrokuje hipoplaziju cakline, degeneraciju žljezdanog epitela, uz mogućnost ekstenzivnog karijesa
• nedostatak vitamina D uzrokuje hipoplaziju cakline, slabu mineralizaciju dentina i veću sklonost prema karijesu
• nedostatak vitamina C uzrokuje odontoblaste, porozan dentin i njegovu slabiju mineralizaciju, sklonost karijesu ⁽¹⁾

Mikroorganizmi usne šupljine

Prije rođenja djeteta njegova usna šupljina je sterilna. Tijekom poroda u njoj se naseljavaju mikroorganizmi koji dolaze od majke i okoline, ali je ta flora prolazna. Za vrijeme dojenja kod djece se u ustima najčešće izoliraju Streptococcus salivarius, Staphylococcus albus, Neisseria speciesi Veillonella species, koji čine prvu mikrobnu zajednicu. Nicanjem zubi se mijenja mikrobna flora usta te Streptococcus mutansi Streptococcus sanguisnaseljavaju usnu šupljinu. Nastale promjene uvjetovane su prehranom i brojem izraslih zubi. Naseljavaju se laktobacili, aktinomicete i anaerobi, a kulminacija u broju, vrsti i međusobnim odnosima mikroorganizama nastaje u adolescentnoj i odrasloj dobi (nikli su svi zubi, veći razmaci među zubima, postoje parodontni džepovi). Svaka promjena mijenja odnos mikrobne flore u ustima (karijes, gubitak zuba, oralne bolesti itd..).⁽¹⁾

Streptococcus mutans je gram pozitivna, fakultativno anaerobna bakterija koja ima mogućnost vezivanja za proteine iz sline, sudjeluje u inicijaciji oboljenja tvrdih zubnih tkiva i aktivno pridonosi stvaranju supstrata za razvoj širokog spektra mikroorganizama (slika 3). Odgovorna je za pojavu karijesa, a nastanjuje površinu zuba gdje šećer pretvara u kiseline koje uništavaju caklinu.^(1,8)

Izvor: Samra Mehmedović, Završni rad iz predmeta Prevencija u dentalnoj medicine polaznice programa prekvalifikacije Dentalana Asistentica u Učilištu Lovran.