Kontemplacija je drevna praksa tihe introspekcije, prisutna u filozofiji, duhovnosti i psihologiji. U osnovi, to je aktivno, ali neprosuđujuće promatranje unutarnjih doživljaja ili vanjskog svijeta, bez pokušaja kontrole, analize ili intervencije. Za razliku od klasične meditacije koja često uključuje fokus na dah ili mantre, kontemplacija se usmjerava na jasno svjedočenje stvarnosti – u svom izvornom obliku.
Što znači kontemplacija?
Latinska riječ contemplatio znači „promatranje s namjerom“. U duhovnim i filozofskim tradicijama, kontemplacija označava duboko razmatranje nečega (emocije uz prisutnost i tišinu, s ciljem uvida i unutarnje jasnoće.
U modernom kontekstu, kontemplacija se koristi kao alat za:
- smirenje uma
- razvoj unutarnjeg svjedočenja
- smanjenje reaktivnosti
- njegovanje svijesti bez osude
Znanstvena osnova
Studije u području neuroznanosti i psihologije (npr. Davidson & Goleman, 2017) ukazuju da nedirektivne i kontemplativne metode mogu:
- smanjiti aktivaciju amigdale (emocionalna reaktivnost)
- povećati prefrontalnu aktivnost (samoregulacija, jasnoća)
- pojačati funkcionalne veze između tjelesne svijesti i pažnje
Posebno je korisna za osobe koje žele razviti prisutnost bez napora – tzv. non-striving awareness.
Kako prakticirati kontemplaciju?
1. Odaberite temu ili doživljaj
– Npr. osjećaj tišine, mira, vlastiti otkucaji srca, krajolik u prirodi, misao bez analize, ili samo jedna riječ koja opisuje vaš osjećaj ili dio svoga tijela
2. Sjedeći u tišini, promatrajte odabranu temu bez prosudbe.
– Ne pokušavajte ništa „postići“.
3. Kad se pojavi misao ili emocija – ne ulazite u nju. Samo ju promatrajte.
4. Nakon 10-15 min opozovite stanje konteplacije (npr. protezanjemruku i nogu) .
Srž kontemplacije je: "Svjedočim što jest."
Primjene kontemplacije:
- Stres i anksioznost - Umiruje autonomni živčani sustav
- Psihoterapija - Pomaže pri razdvajanju osjećaja i identiteta
- Duhovni razvoj - Jača osjećaj svrhe, jasnoće i unutarnjeg uvida
- Osobni rast - Razvija neprosuđujuću svijest o sebi i drugima
Zaključak
Kontemplacija nije samo pasivna tišina – to je duboko budno promatranje stvarnosti, vlastite prirode i odnosa prema svijetu. Vježba se samostalno ili u sklopu tehnika psihofizičke relaksacije poput autogenog treninga. Bilo kao duhovna praksa ili terapijski alat, kontemplacija nudi iznimno bogat prostor tišine, razumijevanja i mentalnog zdravlja.
Saznajte više i isprobajte kontemplativne vježbe i mnoge druge tehnike za osobni rast i razvoj na tečaju za Voditelja psihofizičke relaksacije u Učilištu Lovran
Autor: Jelica Popić,dr.med
Izvori i literatura:
ï Davidson, R. J., & Goleman, D. J. (2017).
Altered Traits: Science Reveals How Meditation Changes Your Mind, Brain, and Body.
– Knjiga koja prikazuje znanstvene dokaze o učincima različitih meditativnih i kontemplativnih praksi na moždane funkcije, uključujući smanjenje amigdale i jačanje prefrontalne kore.
ï Lutz, A., Dunne, J. D., & Davidson, R. J. (2007).
Meditation and the neuroscience of consciousness: An introduction.
The Cambridge Handbook of Consciousness. – Pregled neuroznanstvenih istraživanja o meditaciji, kontemplaciji i svjesnom promatranju, s fokusom na aktivaciju moždanih mreža povezanih s pažnjom i emocionalnom regulacijom.
ï Shapiro, S. L., & Carlson, L. E. (2009).
The Art and Science of Mindfulness: Integrating Mindfulness into Psychology and the Helping Professions. – Opis mindfulness i kontemplativnih praksi kao tehnika svjesnog, neprosudbenog promatranja i njihove primjene u psihoterapiji.
ï Siegel, D. J. (2010).
The Mindful Therapist: A Clinician’s Guide to Mindsight and Neural Integration.
– Objašnjava neurobiološke mehanizme svjesnosti i kontemplacije, uključujući ulogu prefrontalnog korteksa i limbičkog sustava u emocionalnoj regulaciji.
ï Kabat-Zinn, J. (1994).
Wherever You Go, There You Are: Mindfulness Meditation in Everyday Life.
– Klasik mindfulness literature, opisuje praksu svjesnog prisustva i neprosudbenog promatranja, što je blisko kontemplaciji.
ï Varela, F. J., Thompson, E., & Rosch, E. (1991).
The Embodied Mind: Cognitive Science and Human Experience. – Filozofsko-znanstvena analiza kontemplativnih praksi, s naglaskom na iskustveni i neurokognitivni aspekt svjesnog promatranja.
Podijelite s prijateljima